Zbog pojačanog straha javnosti od koronavirusa, broja oboljelih i djelatnika uključenih u pružanje pomoći, psihosocijalna podrška postaje važan aspekt odgovora na ovu specifičnu situaciju kako bi se javnost osvijestila o čestim reakcijama koje mogu imati i kako bi se prevenirale glasine te pružila podrška oboljelima i olakšao njihov povratak u zajednicu.
Iako broj osoba zaraženih virusom u Republici Hrvatskoj trenutno nije velik, od iznimne je važnosti pružiti podršku oboljelim osobama koji su trenutno u izolaciji, kroz pružanje informacije o učinkovitim načinima nošenja sa stresom koji im u toj situaciji mogu pomoći.
Moguće zablude
• Zarazi su podložnije samo starije osobe, a manje mladi i djeca.
• Virus se prenosi preko kućnih ljubimaca i zato bi ih trebali napustiti.
• Uporaba vodice za ispiranje usta, antibiotika, cigareta i pića s visokim postotkom alkohola mogu spriječiti zarazu.
• Hrana je zaražena i može doprinijeti širenju virusa.
• Članovi određenih kulturnih i etničkih grupa su podložniji zarazi virusom i prije će ju prenijeti na druge ljude.
Uobičajene reakcije koje ljudi mogu doživjeti
• Strah od virusa i da će umrijeti (strah od smrti).
• Strah od simptoma i bolesti koje su lako izlječive.
• Izbjegavanje odlaska liječniku ili bolnicu zbog straha od zaraze.
• Strah od razdvajanja od obitelji zbog karantene.
• Strah od gubitka osnovnih sredstava za život, od nemogućnosti odlaska na posao tijekom izolacije te strah od otkaza (jer se poslodavac boji zaraze i sl.).
• Osjećaj bespomoćnosti zbog nemogućnosti zaštite bliskih osoba kao i strah od gubitka bliskih osoba zbog virusa.
• Osjećaj bespomoćnosti, dosade, usamljenosti i depresije zbog izolacije.
• Nepovjerenje i ljutnja svih koji su povezani s bolešću (s obje strane).
• Stigmatizacija i strah pacijenata i zdravstvenih djelatnika.
• Odbijanje pomoći volontera i zdravstvenih djelatnika.
• Vjerovanje da jedino molitva može spasiti ljude.
• U slučaju da se škole zatvore, roditelji mogu osjećati dodatan stres zbog djece koja su sama kod kuće ukoliko ih nema tko pričuvati.
Neki strahovi i reakcije potječu iz realne opasnosti, ali mnoge reakcije i ponašanje su također rezultat nedostatka znanja, glasina i dezinformacija. Važno je ispraviti zablude te istovremeno priznati da su takvi osjećaji i ponašanje uobičajeni i normalni, iako je početna pretpostavka netočna.
Poruke za javnost za nošenje sa stresom
• Normalno je osjećati tugu, stres, brigu, zbunjenost, strah ili ljutnju.
• Razgovarajte s ljudima kojima vjerujete. Budite u kontaktu s obitelji i prijateljima.
• Izbjegavajte korištenje opojnih sredstava kao način nošenja s emocijama.
• Ako se osjećate preplavljeno, razgovarajte s osobama kojima vjerujete (zdravstvenim djelatnicima, socijalnim radnicima ili nekom drugom osobom u zajednici u koju imate povjerenja).
• Informirajte se i napravite plan gdje zatražiti pomoć ako je potrebno (zdravstvene ustanove, Centri za socijalnu skrb, Crveni križ).
• Budite kritični; postoji mnogo dezinformacija i dramatičnih natpisa u medijima. Tražite informacije samo od provjerenih izvora informacija (Zavod za javno zdravstvo, Svjetska zdravstvena organizacija itd.)
• Smanjite vrijeme koje vi ili vaša obitelj provoditelju gledanju ili slušanju raznih medija – provjeravajte informacije jednom do dva puta dnevno umjesto svakih sat vremena.
• Prisjetite se vještina koje ste koristili prije u nošenju s teškim situacijama te ih primijenite i u ovoj situaciji!
• Ako u svojoj zajednici imate posebno ranjive skupine osoba i znate da nemaju informacija (npr. starije osobe), recite im što se događa i kako se zaštititi.
Preporuke za osobe u (samo)izolaciji za lakše nošenje sa stresnom situacijom
Iznimno je stresno kada ste fizički izolirani ili čekate rezultate testova. Tijekom izolacije i čekanja, postoji mnogo stvari koje izolirana osoba ne može kontrolirati, ali sljedeće može pomoći:
• Napravite nešto za što nikad niste imali vremena zbog posla ili drugih obaveza: naučite novu vještinu.
• Kognitivne vježbe: čitajte, pišite, rješavajte križaljke ili sudoku odnosno radite aktivnosti koje potiču razmišljanje.
• Pokušajte pronaći nešto pozitivno u situaciji u kojoj se nalazite: humor je najdjelotvorniji lijek protiv bespomoćnosti i smanjuje anksioznost i frustraciju.
• Održavajte kontakte s članovima obitelji i prijateljima: nazovite nekoga s kim se niste dugo čuli, pošaljite im poruku ili koristite druge načine komunikacije s drugim ljudima.
• Zdravo se hranite, dovoljno spavajte i ako imate dovoljno prostora, vježbajte: na taj način tijelo će vam ostati snažno i boriti se protiv stresa.
• Ako ste religiozni, molitva može biti djelotvorna u nošenju sa situacijom.
• Koristite neke od tehnika upravljanja stresom: postoje različite tehnike opuštanja koje vam mogu pomoći da reducirate stres i da upravljate s vrtlogom emocija u kojem se nalazite (npr. pravilno disanje).
• Prihvatite svoje osjećaje: doživljavanje stresne situacije može prouzročiti razne emocionalne reakcije kao što su ljutnja, frustracija, anksioznost, krivnja itd. S obzirom na situaciju u kojoj se nalazite ovo su normalne reakcije.
• Moguće je pružiti i direktnu podršku osobama u izolaciji te nakon ozdravljenja. Osobe u izolaciji moguće je nazvati telefonom i provjeriti kako se nose sa situacijom. Prema potrebi i mogućnostima, moguće je organizirati i Skype razgovor.
IZVOR: Službene stranice Hrvatskog Crvenog križa